Sommelier: Dejan Marić. Marco Polo BL

Dejan Maric BLAkademija:  -Vin Kultura, apsolutno neprolazna dimenzija života. Stvar koja traje 10 000 godina. Od onih pronalazaka u Gruziji i Jermeniji, Persijske pjesme i Sumerski epoviKo zna, vjerovatno traje i duže, ionako će se istorijske knjige uskoro prepisati. Šteta, stvarno, što se kultura uživanja vina kod nas percepira u nekoj kvazi dimenziji, nekoj subkulturnoj principijelnosti. Sa tačke gledišta Sommeliera, radeći u SAD-u prosto sam ostao oduševljen njihovom percepcijom i vizijom vinske kulture. Nije ni čudo da su svi magazini i glavni vinski tviteraši baš odatle. Mislim, zaista, koliko naših je čulo za fantastična vina koja se uzgajaju u Napa Valley ili Sonoma County. Gdje god u Australiji ili Western Cape u Južnoj Africi. Nekako mi se čini da naši vinski ljubitelji znaju do Italije i eventualno Francuske, te da se priča o vinima završava uglavnom na Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Stari svijet je kolijevka, sve oke, ali vinski entuzijasta mora znati i treba imai šire vidike!

Da se razumijemo, nemam ništa protiv činjenice da treba konuzumirati lokalno, naprotiv, podržavam! Htio sam naglasiti činjenicu da se vinska kultura kod nas sagledava previše usko u geografskom smislu! Teško je pratiti trendove realno na taj način, i kako ocjenjivati vina u tom slučaju, kako ocjenjivati naša vina ako nemamo sa čime da ih uporedimo!? Vinari definitivno čitaju. Oni sigurno znaju. Govorim o kolegama konobarima, sommelierima, ljudima koji uživaju vina uopšte!
Kaži nam, Dejo, šta misliš o tome!?

Dejan: -Dobra poenta! Teško je uporediti našu mladu vinsku scenu sa “starim liscima”, regionima iz kojih nam dolaze najbolja vina. Tradicija je na njihovoj strani svakako, znanje i iskustvo takođe, te bi mi trebali pokupiti od njih ono što su oni dokučili kao najbolje do ovog doba. Tu smo u prednosti, ne moramo čekati da prođe jedan eon u sazrijevanju onog potrebnog za vrhunske rezultate. Sad su informacije svima dostupne. I nikada lakši put do informacija, praktično, nije ni postojao. Mislim da je najveća naša mana nepostojanje zrelosti i čak bih se usudio reći ljenost, obzirom u kojem podneblju živimo. Tu mislim i na pojedince i kolektivno. Jako smo neorganizovani! Sagledavajući činjenicu da naš “terroir” pruža fantastične mogućnosti za uzgoj Vinove Loze sigurno je da nismo ni svjesni potencijala. Još uvijek.

Akademija : -Nisam baš puno toga čuo, ili našao o terroir činjenicama banjalučkog kraja, kada je u pitanju uzgoj vinove Loze. Ti sigurno znaš nešto o tome. Vidim da su se mikro-vinarije počele pojavljivati u poslednjih 10 godina!

Dejan: Tako je. Postoji nekoliko zaljubljenika i entuzijasta koji su odlučili pokušati ozbiljnu stvar i na pravom su putu. Znam da im je teško, ali taj put “rađanja” se mora proći. Do zrelosti treba vremena, mnogo učenja, praćenja trendova i najbitnije upornog traženja identiteta koji je toliko značajan kako bi vina mogla pronaći put u širinu u svakom smislu.

Akademija-Srbija i Hrvatska polako sređuju svoje apelacije, geografska porijekla, slažu vinogorja i kreiraju reprezentativno realniju vinsku mapu zemlje, gdje se vezuju za istorijske fakte. A svi znamo kako je bitnoi mati takvu organizaciju i savremen tržišni nastup, obojen istorijskim činjenicama ili pričama čija istorijska tačnost nije toliko bitna koliko sočna fabula! Kako bi to, potebi, trebalo izgledati u BiH?

Dejan: -Da, Hrvatska je dosta napredovala u tom smislu, pogotovo kad su u pitanju udruženja brojnih vinara koja zajedno  promovišu autohtone sorte iz svog regiona. To je snaga koja je nazaustavljiva praktično. Srbija takođe pokazuje veoma dobru energiju, sade se mnogi čokoti, dižu moderne vinarije, ulažu ozbiljni novci, te podiže kvalitet vina  za svaku pohvalu. BiH još dosta kasni u trkama, bar veći dio. Osim nekoliko sjajnih primjera, procentualno u odnosu na mogućnosti koje imamo – premalo. Ali to nije slučaj samo u vinogradarstvu. Treba nešto mijenjati.

wine-tasting1Akademija: -Skoro smo pokrenuli jedan reprezentativni projekat na www. Radi se o portalu o kvalitetnim vinima, sirevima, destilatima i drugim zanimljivim agrokulturnim proizvodima iz BiH i Srbije. Portal će biti na ruskom i engleskom jeziku i očekujemo lansiranje za dva-tri mjeseca! Da li misliš da će neki od proizvođača vina i sireva, destilata u BiH biti zainteresovani da se predstave na portalu za rusko tržište ali i generalno?

Dejan: -Sjajna ideja. Siguran sam da postoji veliki interes. Trenutna geopolitička situacija u svijetu nam ide na ruku. Rusija je ogromno tržište i nebo je granica za mnoge kvalitetne proizvode koji smo u stanju proizvesti. Iz nekog razloga mi još uvijek nije jasno kako to da nemamo takav projekat u sopstvenim institucijama i udruženjima? Čini mi se da neki od nas ne rade svoj posao! 

Akademija: -Daj nam tvoje omiljene sorte koje se uzgajaju u našem regionu. Šta to, po tebi, daje najbolje rezultate na ovakav terroir kakav imamo u Krajini, Posavini i Slavoniji?

Dejan: S obzirom na klimu i položaj, broj sunčanih sati i kišnih dana, logičan bi bio prefiks na bijele sorte kao što su Rajnski Riesling, Sauvignon Blanc, sve-prisutni Chardonnay, Pinot Gris i Blanc, ali i uvijek elegantni Pinot Noir, Merlot…
Cuveei su siguran kompromis. Učimo od Bordeaux regiona. Tamo nemate vino od jedne sorte; sve su dobro odmjerene kupaže dvije ili tri(četiri) sorte.. Lijeva ili desna obala Gironde, zna se koja sorta dominira u kupaži dok je ostale nadopunjuju stvarajući sklad, balans, brak! Hercegovina jedina njeguje autohtone sorte i to radi odlično, dok kontinentalni dio nažalost nema svoj identitet u toj dimenziji, jošuvijek. Ali radimo!

Akademija: -Šta bi poručio mladim ugostiteljima, mladim sommelierima, kako percepirati vnsku kulturu i ovo zanimanje?

Dejan: -Mladog duha bi trebali biti svi oni koji su se odlučili baviti ovim poslom. Profesija sommeliera, vrhunskog konobara, restoran menadžera, vinskog entuzijaste – zahtjeva konstantno učenje, traganje i ljubav prema vinu. Takođe, obavezna je želja za edukovanjem drugih i prenošenje energije tog veličanstvenog proizvoda koji je rezultat zemlje, sunca i ljudskog truda. Smatrati se sommelierom znači nositi sa sobom društveno odgovorni zadatak. Krajnja je obaveza, ne podrazumijevati vino sredstvom koje namjerno rezultira pijanstvo, već umjetnost uživanja u trenutku bivanja. Zatim biti pozitivna i  tako neophodna kritika našim dragim vinarima, kako bi bili još bolji. Prava kritika je zlata vrijedna ako je upućena na temelju znanja.
Za kraj kao i obično kažem: –Uživajte u piću odgovorno! In Vino Veritas!

Hvala na pitanjima Nešo!

Akademija:Hvala ti Dejo! Vidimo se na vinu kod vas, u Marco Polo!

Ostani informisan, prijavi se na naš Newsletter!!!

* indicates required

Powered by MailChimp


Please follow and like us: