Nije baš duga priča.
Legenda kaže da puno zanovijetamo. A mi kažemo: Legende o’ladite.
Ona prva danas, ona koju većina nas koji radimo noću ili ne radimo nikako pije oko podne, ona mora biti savršena jer ima naglašen emotivni potencijal da nas ili pogura u dobar dan ili obeshrabri.
Kafe Kultura u na Helmu(Balkan), je po defaultu na jako visokom nivou. Mi, srčani ljudi, špica mediterana, zajedno sa braćom Grcima, Turcima, Italijanima smo srž Zemlje Kafenistana. Bez Etiopljana i Arapa u njenom blejačkoj dimenziji smo jači od svih.
Jako dobra ona naša: „Bez nje nema priče“ stoji na debelim stubovima i stvarno jeste tako. Ona je „izgovor za razgovor“. To je divna tradicija, najiskrenije. Kafanska kultura jeste definisala nas kao danas takve, za razliku od mnogih drugih koje nije. Jako smo komunikativni i susretljivi. A bijah u zemljama gdje nemaju ni K od te Kafanske kulture. Siromašne zemlje postoje. Boga mi.
Ono što me brine jesu vazda naporni uticaji izvana. Zašto uvijek i u svakoj dimenziji života moraju umiješati prste i to baš u sred tranzicije, koja evo, traje 200 godina. Strašno.
U našoj Kafe Kulturi, oblaku dima, kolektivnoj svijesti o Bar Kulturi umiješaše se Italijanski Espresso sa njihovim nadogradnjama u mlijeku, Bečki Melange, Cafe de Paris kulturica i pokoji američki inspirisan Blabla Kafe sa kojekakvim sirupima i frape napitcima.
Da se razumijemo, ne rugam se, u neznanju smo prosto zaplivali. Prelilo se iz Turske, Bosanske, Srpske domaće kafe u Espresso i to baš na „malu do vrha“ i „produženu“ pa smo ustvari ljubitelje domaćice ubrali u kafiće sa espresso aparatima. Bašte vriju. Jako dobro. A sada ta Italijanska priča sa latte nadogradnjama i Cafe de Paris priča o kroasanima uz kafu i bla bla…. to dalje komplikuje stvar.
Krivi smo mi koji smo posisali tu novu priču, jer mlijeko je sastojak više. Ne ono malecko vrhnje, nego „steamer“ varijanta. Ključ ukuvavanja do 60 celzijusa sa pravim pravcatim pozicioniranjem kofice( „milk jar“) pod ugom od 35 ili kako god odgovara „steameru“ sa pravom pipicom na vrhu za sipanje i malo kreativne prirode u Kreatoru.
Mmmmmnjamm… Savršen Cappuccino, Machiato, „Bijela“ , Latte… ufffff …..
Vraćam se na onaj vjetar u leđa osjećaj sa početka priče i dan je kao san….
Ipak, u moru konfuzije postoji jedno mjesto u Bosni i Hercegovini gdje sam otkrio WOW.
Ivana uspijeva složiti sve to i bez prave Kofice(Milk-jar). Ne vjerujem. Djevojka prosto rastura. Stalno ih smaramo i stalno smo u Bazzi zbog toga. Veli da nije išla na trening Bariste a iz ovalne posude koju koristi ispadne svašta nešto i oppppppp…Ni vi ostali niste loši ali ona vlada materijom….vjetar u leđa.
Dan može da počne. Fakin podne, i poslje 10 mojita i 5 piva od sinoć Bartender može da ide kući i sprema se za iduću noć, jedući sirovu blitvu i pečeno pile iz Konzuma ili sa magistrale, gledajući Viasat History i Animal Planet. Savršeno.
Nebojša Lazarević
12.08.2015. Mostar
